Film Stanke Gjurić u Velikoj Britaniji

Podijeli

Lift-Off Global Network filmskih festivala prikazuje stotine nevjerojatnih filmova različitih umjetnika s ogromnim talentom koji zaslužuju priznanje

 

Film Stanke Gjurić, ‘Lukino proročanstvo (‘Luka’s prophecy’) ušao je u službenu selekciju festivala Lift-off u Velikoj Britaniji koji se održava od 24. do 31 svibnja 2021. Premda je film iz 2007., upravo je bio uvjet da se na festival prijavi ili prvi filmski projekt koji je poduzeo član temeljnog producentskog tima (redatelj ili producent) ili pak prvi projekt poduzet u roku od 5 godina od prethodnog projekta.

Globalna mreža Lift-Off organizacija je koja obuhvaća svjetske događaje prikazivanja uživo, inicijative za distribuciju, sezonsku dodjelu nagrada i sve veću i aktivniju mrežu stvaralaca indie filma.

Lift-Off ima sjedište u jednom od najpoznatijih filmskih studija na planeti. Sjedište ‘Pinewood Studios’ u Velikoj Britaniji srce je filmske industrije. To im daje jedinstveni pristup najmodernijim tehnologijama i dionicima u industriji. Globalna mreža festivala Lift-Off Film jedina je svjetska razmjena istinske neovisne kinematografije. Podrška temeljnih filmaša u njihovoj potrazi za filmskom industrijom.

Svake godine Lift-Off Global Network filmskih festivala prikazuje stotine nevjerojatnih filmova različitih umjetnika s ogromnim talentom koji zaslužuju priznanje. Tijekom cijele godine cilj je otkriti i objaviti najbolje od ovog udruženja talenata i tim filmašima dati priznanje koje zaslužuju.

http://stankagjuric.from.hr/vijesti/

https://liftoff.network/about-lift-off-global-network/

Stanka Gjurić, rođena je u 20. siječnja 196. u Čakovcu, a od 1984. trajno živi u Zagrebu i radi kao pisac, dok od 1991. do 2003. i kao kolumnist u značajnim hrvatskim novinama i časopisima: “Večernji list”, “Slobodna Dalmacija”, “Nedjeljna Dalmacija”, “Svijet”, “Tren”,”Hrvatsko slovo”, “Glorija”.

Poeziju počinje pisati vrlo rano (već sa devet godina), a prvu pjesmu objavljuje u časopisu za djevojčice „Tina“, 1973., za koju biva i nagrađena.

1974. počinje glumiti u kazalištu ‘Pikač’, svojevrsnoj mješavini cabareta i humorističnog teatra u Čakovcu. Ansambl čine: Stanka Gjuric, Rajko Dobošić, Vladimir Dominko i Marijan Belčić (izbor tekstova i režija Vinko Lisjak). 1977. počinje raditi honorarno kao spikerica na Radio Čakovcu.

Od 1978. sudjeluje na mnogim pjesničkim festivalima u tadašnjoj Jugoslaviji, te biva nagrađivana za svoju poeziju (Goranovo proljeće, Susret riječi, Poznanovec, Pjesnički susret, Pjesnički festival Subotica, itd.).
Godine 1981. objavljuje svoju prvu poetsku zbirku „Sedmi pečat“.

Također počinje raditi kao fotomodel, te radi kao manekenka za ‘Bond Street’ show, dok od 1987. nastupa na manekenskim revijama za modnu kuću “Nada” iz Varaždina. Početkom 1987. postaje članicom ‘Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika’ čime stječe status profesionalnog pisca. Između 1981. i 1988. objavljuje još pet zbirki poezije. 1988. u Santa Cruzu (Kalifornija) pjesme su joj objavljene u Američkoj antologiji svjetske ljubavne poezije. Iste godine dobiva svoju prvu ulogu na filmu, pjevačice Bijele Ruže, u engleskom filmu Rajka Grlića, „Đavolji raj“.

1999. u izdanju „Croatia Recordsa“ objavljuje audio kasetu na kojoj sama govori svoje stihove.
2000. počinje raditi na HRT-u u zabavnoj kolaž emisiji „Metropolis“, u kojoj ima svoj voditeljski prilog. Iste godine objavljuje sabrane tekstove iz esejističkih kolumni objavljivanih u „Nedjeljnoj Dalmaciji“, pod naslovom «Lekcija o drskosti», kao knjigu.
Od 2002., intenzivnije se bavi esejistikom, pišući kolumne za časopis „Hrvatsko slovo“, te iste godine postaje članicom Društva hrvatskih književnika.

2006. se počinje baviti kratkometražnim filmom, kao samostalni, nezavisni filmski autor, te sa svojim prvim filmom „Ubojite misli“, sudjeluje na brojnim međunarodnim filmskim festivalima i prima mnoga priznanja i nagrade. Do danas je za svoje filmove osvojila trinaest međunarodnih nagrada.

Godine 2007. nagrađena je nagradom “Zvonimir Golob” za najbolju neobjavljenu ljubavnu pjesmu (UBIUDR Podravka).
Iste godine prima dvije prve nagrade za svoja dva kratkometražna filma: „Ubojite misli“ i „Spavanje i sanjanje“ na Međunarodnom festivalu kratkog filma Mostar (Bosna i Hercegovina), te Međunarodnom filmskom festivalu ‘Električni štakori sanjajo video sanje’ u Celju (Slovenija). Za svoj film “Ubojite misli” također prima nagradu na na Međunarodnom filmskom festivalu ‘AluCine’ Latin Media Festival’ u Torontu (Kanada).

2009. postaje hrvatski prijatelj savjetnik ‘Svjetske mirovne turneje za djecu’ pokrenute od strane g. Wolfganga Hildebranta iz SAD-a, te biva nagrađena na Međunarodnom poetskom festivalu ‘Nosside’ (Regio Calabria, Italija), za svoju pjesmu „Akvarel“.

2010. postaje članicom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u domovinskoj dijaspori (Basel,Švicarska). 2015. ponovno objavljuje svoju poeziju, no ovaj put na CD-u.

Poezija i eseji prevođeni su joj na engleski, arapski, litvanski, turski, talijanski i kineski.
Kritičari njezinu liriku često uspoređuju s onom Sylvije Plath. Istaknuti subotički književnik Robert G. Tilly napisao je za Gjurić da se „bavi tematskim opsegom duhovnog obzorja jednoga Henryja Millera, stilom i jezičnim vokabularom dostojnim Jursenarove ili onoga iz ponajboljih eseja Simone de Beauvoir”.

O njezinu su stvaralaštvu (poeziji i prozi) pisali i/ili govorili ugledni književnici: Nikola Milićević, Vlado Gotovac, Zlatko Tomičić, Nedjeljko Mihanović, Božidar Petrač, Milivoj Slaviček, Vinko Grubišić, Sead Begović, Igor Mandić, Alojz Majetić, Ljerka Car Matutinović, Tin Lemac, i mnogi drugi.

Od 1988. do 2018. glumi u još nekoliko dugometražnih filmova hrvatskih redatelja (Zrinko Ogresta, Oja Kodar, Miroslav Međimorec, Vinko Brešan…).

Zastupljena je u mnogim antologijama, pregledima i panoramama suvremenog hrvatskog pjesništva, kao i u nekoliko internacionalnim antologija. Kontinuirano piše poeziju i esejistiku koju objavljuje u književnim časopisima: Republika, Kolo, Hrvatska revija, Književna Rijeka, Riječi, Poezija, Motrišta, Zadarska smotra, Most/TheBridge, te na Trećem programu hrvatskog radija.

Bibliografija

„Sedmi pečat“ poezija, ‘Kulturni centar’, Ivanjica, 1981.

‘Treći čin’, poezija, ‘Zrinski’, 1983.

‘Dječak’ , poezija, ‘Zrinski’, Čakovec, 1986.

‘Ključarev san’, poezija, ‘Centar za informacije i publicitet’, Zagreb, 1990.

‘Protuotrov ili njegovanje ludila’, poezija, ‘Meditor’, Zagreb, 1994.

‘Il sogno del guardiano’, poezija na talijanskom, Associazione mutilati della Voce di Perugia, ER, Perugia (Italija), 1994.

‘Protuotrov ili njegovanje ludila(reprint), ‘Meditor’, Zagreb, 1998.

Audio kaseta ‘Erotska poezija Stanke Gjuric’, ‘Croatia Records’, Zagreb, 1999.

‘Lekcija o drskosti’, lirski eseji, ‘Naklada Ceres’, Zagreb, 2000.

‘Sve što sja’, poezija, ‘Hrvatska kulturna zaklada’, Zagreb 2005.

‘Kažnjavalac dobrih navika’, poezija, ‘Alfa’, Zagreb, 2005.

Bešćutnost akvarela’, poezija, ‘Mala knjižnica DHK’, Zagreb, 2008.

‘Dnevnik vodonoše – The Diary of an Aquarian’, dnevnički zapisi na hrvatsko−engleskom , ‘ShopMyBook, Belgija, 2010.

‘Izabrane pjesme i one nove’, zbirka poezije u nastajanju, YouTube, 2014.

‘Otpovijed’ − vodič za ljubavne lutalice, , ‘ShopMyBook, Belgija, 2015.

‘Umijeće življenja’, lirski eseji, ‘Lulu’, SAD, 2015.

‘Erotska poezija Stanke Gjurić’ stihovi na CD-u, Kunaki, 2015.

‘Otpovijed’ − vodič za ljubavne lutalice (II svezak), ‘ShopMyBook, Belgija, 2015.

‘Kroz eros i thanatos’, književni eseji, ‘ShopMyBook, Belgija, 2017.

‘Unveiling Reality’, lirski eseji i poezija na engleskom, ‘ShopMyBook, Belgija, 2018.

‘Istina o sreći’, lirski eseji, ‘Naklada Ceres’, Zagreb, 2018.

foto: osobna arhiva Stanka Gjurić

mojzagreb.info

 

Izvor: mojzagreb.info

Autor: Marko Lubina

Najnovije