Okrugli stol „Spriječimo nasilje nad ženama s invaliditetom!“

Podijeli

Dana 25.11.2021., povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske organizirao je okrugli stol „Spriječimo nasilje nad ženama s invaliditetom!“.

Okrugli stol se održao uživo, u konferencijskoj dvorani hotela Academia u Zagrebu, a otvorila ga je mr.sc. Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske koja je u svom izlaganju naglasila kako su žene s invaliditetom višestruko diskriminirane u našem društvu. Stoga se Ured za ravnopravnost spolova zalaže za uvođenje mjera na lokalnoj razini, povećanje javne svijesti te bolju dostupnost usluga koje su ženama s invaliditetom potrebne.

Potom je gđa. Bernard ispred Zavoda za socijalni rad u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike predstavila dosadašnji rad Ministarstva kako bi spriječilo nasilja nad ženama za koje podaci pokazuju kako je tijekom pandemije COVID-19 u porastu. Naime, tijekom 2020. godine prema prijavljenim podacima, došlo je do porasta nasilja u obitelji za 40% te je zabilježeno 9888 prijava osoba žrtava prekršaja nasilja u obitelji, među kojima su 124 osobe s invaliditetom. Navedena statistika postaje još opasnija kada se uzme u obzir da veliki dio žrtava nasilje iz straha ne prijavi. Stoga je potrebno unaprijediti metode prepoznavanja nasilja, pojačati mehanizme prijavljivanja, unaprijediti komunikaciju stručnjaka sa žrtvama nasilja te poboljšati međuresornu suradnju.

Mirna Pekeč Knežević, zamjenica Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom ukazala je na alarmantnost statističkih pokazatelja o nasilju te kako na odluku žena s invaliditetom hoće li prijaviti nasilje utječe invaliditet, nezaposlenost, niži stupanj obrazovanja, niža primanja i ovisnost o naknadama, nedostatak podrške obitelji, zajednice i institucija. Pritom se pandemija CODID-19 odrazila i na položaj žena s invaliditetom koje su u još nepovoljnijem položaju upravo zbog činjenice ograničenja kretanja i izoliranost. U pravilu se prijave odnose na psihičko i emocionalno nasilje, dok su prijave na fizičko i eventualno seksualno uznemiravanje rijetke, što ne znači da se u stvarnom životu ne događaju.

Marica Mirić, dopredsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom, svojim se izlaganjem osvrnula i na zlostavljače koje nasilje opravdavaju kroz niz predrasuda o ženama s invaliditetom koje nisu rijetke ni u širem društvu, poput bespomoćnosti osoba s invaliditetom, propitivanja njihovog prava na obitelj, financijsku ovisnost o obitelji i sl. Prijetnje nasiljem su posebno visoke u doba humanitarnih katastrofa što je slučaj i pandemije COVID-19 kada je zabilježen porast poziva i pisanih upita na SOIH-SOS telefon za žene s invaliditetom žrtve nasilja.

Okruglim stolom je naglašeno kako je potrebno ulagati u osnaživanja žena i djevojaka s invaliditetom diljem svijeta kako bi upoznala svoja prava, posebice seksualna i reproduktivna te kako bi ih se informiralo o dostupnoj zaštiti. Također je potrebno uložiti u intervencije utemeljene na dokazima koje mogu pokazati smanjenu učestalost nasilja i donijeti održivu promjenu u životima žena i djevojaka s invaliditetom. No, jedna od najvažnijih poruka okruglo stola je bila ta da je predugo nasilje nad ženama i djevojčicama s invaliditetom bilo okruženo šutnjom. Potrebno je podignuti razinu svijesti i pojačati napore za stvaranje duboke i dugotrajne promjene za one žene i djevojke koje su izostavljene.

Izvor

Autor: Marko Lubina

Najnovije