Pariška soba Hrvatskoga školskog muzeja u Muzeju suvremene umjetnosti – Hrvatski školski muzej

Podijeli

Nakon godinu i pol posjetiteljima će ponovno biti dostupna Pariška soba, najreprezentativnija cjelina stalnog postava Hrvatskoga školskog muzeja. Kako se ovaj historicistički izložbeni kabinet s početka 20. stoljeća našao u Muzeju suvremene umjetnosti?

Pariška soba Hrvatskoga školskog muzeja u Muzeju suvremene umjetnosti

U utorak 14. rujna 2021. godine u Muzeju suvremene umjetnosti bit će predstavljen novi, privremeni dom Pariške sobe, izložbene cjeline koja je do ožujka 2020. bila sastavni dio stalnog postava Hrvatskoga školskog muzeja. Nakon potresa 22. ožujka 2020. godine Muzej je morao zatvoriti svoja vrata posjetiteljima. Naime, zgrada Hrvatskoga učiteljskog doma, izgrađena 1889. godine, u kojoj se od svoga osnutka (1901.) nalazi Hrvatski školski muzej, oštećena je u potresu i potrebna joj je cjelovita obnova. Ljubaznošću Muzeja suvremene umjetnosti, a uz suglasnost Gradskog ureda za kulturu i dozvolu Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode te uz stručnu pomoć i nadzor Hrvatskoga restauratorskog zavoda, ova reprezentativna izložbena cjelina preseljena je u lipnju 2021. godine u Muzej suvremene umjetnosti. Svim navedenim institucijama, kao i Galeriji Klovićevi dvori za pomoć u prijevozu eksponata, Hrvatski školski muzej najiskrenije zahvaljuje.

U izložbenom prostoru u prizemlju zgrade Muzeja suvremene umjetnosti posjetitelji će moći besplatno razgledati Parišku sobu. Svakoga utorka Hrvatski školski muzej će organizirati prigodne radionice za učenike i građanstvo, a svake prve srijede u mjesecu u 17 i 18 sati stručno vodstvo.

Izložbena cjelina Pariška soba obuhvaća tri vitrine, komodu, stol, dva stolca, okvire za slike i školovid (karta sa statističkim podacima o školstvu u Hrvatskoj i Slavoniji), zatim akvarele, predmete ručnog rada i bilježnice te albume fotografija učeničkih igara i prizora iz školskog života u pučkim i učiteljskim školama kraljevina Hrvatske i Slavonije. Namještaj od hrastovine i drva japanskog oraha izradili su za Svjetsku izložbu u Parizu 1900. godine učenici zagrebačke Kraljevske zemaljske obrtne škole prema nacrtima arhitekta Hermana Bolléa, tadašnjeg ravnatelja Škole i Muzeja za umjetnost i obrt. U vitrinama su izloženi radovi učenika, a u okvirima su akvareli poznatih hrvatskih slikara toga doba koji prikazuju zgrade kulturnih i obrazovnih institucija. Po završetku Pariške izložbe Zemaljska je vlada ovaj izložbeni kabinet 1901. godine poklonila novoosnovanom Hrvatskom školskom muzeju. Nekadašnja en miniature izložba hrvatskoga školstva na grandioznoj Pariškoj izložbi postala je najatraktivnija cjelina stalnog postava Hrvatskoga školskog muzeja poznata kao Pariška soba.

Dio cjeline izložbene cjeline Pariške sobe početkom 20. stoljeća

Svjetske izložbe kao manifestacije na kojima su se prezentirala dostignuća u različitim područjima ljudskoga djelovanja priređivale su se od sredine 19. stoljeća. Prva i treća su održane u Londonu 1851. odnosno 1862. godine, a gradovi domaćini svjetskih izložbi u drugoj polovini 19. stoljeća bili su Pariz (1855., 1867., 1878. i 1889.), Beč (1873.), Philadelphia (1876.), Melbourne (1880.), Chicago (1893.) i Bruxelles (1897.). Ta se tradicija održala do današnjih dana (EXPO). Pariška svjetska izložba iz 1900. godine specifična je po mnogočemu. Svečano ju je 14. travnja otvorio francuski predsjednik Loubet, a trajala je do 12. studenoga 1900. godine. Privukla je više od 50 milijuna posjetitelja, što je do danas, izuzmemo li izložbu u Osaki 1970. godine, nedostižna brojka. Bilo je izloženo oko 83 000 eksponata iz 43 zemlje. Po prvi puta na jednoj svjetskoj izložbi eksponati su bili razvrstani po tematskim skupinama, a pojedine su se zemlje (re)prezentirale u svojim paviljonima postavljenim duž Seine u Ulici naroda (Rue des Nations). Osamnaest tematskih skupina podijeljeno je u 121 razred. Zanimljivo je da je prva skupina pripala odgoju i nastavi, a u drugoj skupini bila je umjetnost. Sudionicima izložbe dodijeljeno je ukupno 45 905 različitih nagrada i priznanja, od čega 3156 grand-prixa.

Kraljevine Hrvatska i Slavonija izlagale su u Ugarskom paviljonu
Ilustracija preuzeta iz časopisa Pobratim, 11 (1900), br. 7 (HŠM, Pedagoška knjižnica)

Hrvatska, za razliku od Milenijske izložbe u Budimpešti 1896. godine, nije imala svoj paviljon. Eksponati iz kraljevina Hrvatske i Slavonije bili su izloženi u Ugarskom paviljonu dok je „dalmatinski salon“ bio u Austrijskom paviljonu. Matoš u svojim „Dojmovima s pariške izložbe“ piše o „bezimenoj Hrvatskoj“ i sramotnom nastupu bez kataloga osim brošurice o školskim prilikama u Hrvatskoj i Slavoniji te bez svog predstavnika u povjerenstvima za dodjelu nagrada. Ipak, hrvatski su se izlagači vratili iz Pariza sa sedam velikih nagrada te 35 zlatnih, 48 srebrnih i 25 brončanih medalja. Hrvatsko-slavonska zemaljska vlada dobila je veliku nagradu za predstavljanje pučkih škola te zlatne medalje za predstavljanje srednjih škola, stručnih škola i znanstvenih zavoda, ratarnice i obrtno-trgovačke nastave.

U svojim Študijama i dojmovima sa svjetske izložbe (1906.) Ljuboje Dlustuš je napisao: U ukusnoj dvorani od hrastovine, ukrašene lijepom rezbarijom, bila je smještena školska izložba Hrvatske i Slavonije. Nije bila tako obilata, kao četiri godine prije toga u Budimpešti, jer joj nije bio na raspolaganju toliki prostor kao ondje, tek se i ovdje nastojalo prikazati školstvo tih zemalja grafikonima i tabelarnim pregledima, fotografijama, udžbenicima i priručnicima, i učeničkim radnjama, u svojoj organizaciji i funkcioniranju, kako se najbolje moglo. Za potpuno orijentiranje o organizaciji hrvatskoga školstva priredila je povrh toga kralj. zemaljska vlada službeni izvještaj pod naslovom État des Écoles en Croatie et Slavonie, 36 stranica u velikoj osmini.

Naslovnica prateće publikacije koja donosi podatke o stanju školstva u Hrvatskoj i Slavoniji
(Hrvatski školski muzej, Pedagoška knjižnica)

Gotovo autentična izložbena cjelina, kako je bila predstavljena 1900. godine u Parizu, ostala je sačuvana u Hrvatskome školskom muzeju 120 godina. Godine 2006. dobila je i svoju monografiju – Pariška soba : uspjesi hrvatskoga školstva na izložbama druge polovice 19. stoljeća – autorice Vesne Rapo.

Dok čekamo obnovu zgrade Hrvatskoga učiteljskog doma Pariška soba će, zahvaljujući gostoprimstvu Muzeja suvremene umjetnosti, biti dostupna posjetiteljima kao podsjetnik na bogatu školsku baštinu koja se čuva u Hrvatskome školskom muzeju. Veselimo se danu kada ćemo njezinom kataloškom opisu moći dodati rečenicu u prošlom vremenu, na primjer: Privremeno je, od 2021. do 2023. godine, bila smještena u Muzeju suvremene umjetnosti.

Pariška soba u Hrvatskome školskom muzeju prije potresa 2020.

Izvor

Autor: Marko Lubina

Najnovije