Potpuno zaustavljanje krčenja šuma u svijetu do 2030.

Podijeli

Među prvim važnijim dogovorima na Klimatskoj konferenciji COP26 bio je onaj o zaštiti šuma. Više od 100 država obvezalo se zaustaviti uništavanje šumskih područja do 2030. godine. Zemlje potpisnice posjeduju 85 % svjetske šumske površine. U ovome sudjeluju i države s najvećim šumama poput Kanade, Rusije, Brazila, Indonezije i Kine.

Za projekt bi trebalo osigurati oko 10 milijardi eura. Čak milijarda funti namijenjena je zaštiti druge najveće tropske prašume, koja se nalazi u Kongu. Prema je riječ o vrlo velikom iznosu, nestanak šuma koštat će nas još više jer su neophodne za naše preživljavanje. Sadašnji podaci pokazuju da šume pohranjuju oko trećinu godišnje količine CO2. Veća količina CO2 pridonijet će povećanju zagrijavanja planeta, što će povećati posljedice klimatskih katastrofa.

Svake minute nestane šumska površina veličine 27 nogometnih stadiona. Vlade 28 država obvezale su se da neće krčiti šume da bi stvorile ogromne plantaže monokultura. Najveće šumske površine nestaju u Južnoj Americi zbog prekomjernog krčenja i požara. Pogotovo se zadnjih godina pokazalo kako lokalni problemi imaju globalni učinak. Stoga će dio sredstava dobiti zemlje u razvoju kako bi oporavile uništene površine, borile se protiv požara, ali i podržavale domorodačke zajednice jer se pokazalo da povećanje prava tim zajednicama uvelike pomaže u očuvanju šuma.

Dok neki vide 2030. kao kratak rok za potpuno zaustavljanje krčenja šuma u svijetu, Greenpeace kritizira inicijativu iz Glasgowa jer dozvoljava još deset godina uništavanja šumskih površina. U svakom slučaju, ako želimo zaštiti „prirodni kapital“ i smanjiti zagrijavanje, potrebno je ubrzati transformaciju gospodarstva u zeleno, održivo gospodarstvo u kojem zaradu nećemo trošiti sanaciju šteta uzrokovanih klimatskim promjenama.



Izvor

Autor: Marko Lubina

Najnovije