Trebaju li nam urbane pčele?

Podijeli

Na prvi pogled čini se kontradiktornim da pčele u gradu proizvode izvrstan med, ali znanstvena istraživanja i sve veća popularnost urbanog pčelarstva pokazuju da se pčele odlično snalaze u gradu.

U gradovima i predgrađima puno je veća raznolikost biljnog svijeta u odnosu na polja zasađena monokulturama. Pčelari na selu redovitom kontrolom i uzimanjem meda narušavaju pčelinji mir i red zajednice. Najveći problem na selu su velike količine pesticida, što uzrokuje smrtnost pčela. Razdoblje bujanja vegetacije traje kraće nego u gradu, gdje se navodnjava i uređuje.

Parkovi, vrtovi i željeznički nasipi izvrsna su izvorišta nektara za pčele. Košnice se mogu držati na krovnim vrtovima, u malim vrtovima iza kuće ili na balkonu. Proizvodnja meda u gradu ima velik potencijal jer otvara zelena radna mjesta, a poznat je i terapeutski učinak bavljenja pčelarstvom kod hobista.

Budući da su populacije pčela u opadanju, a pčela je najučinkovitiji oprašivač, brojni gradovi potiču urbano pčelarenje. Tako se košnice nalaze na krovu Europske agencije za okoliš u Kopenhagenu (od 2011.), na krovu operne kuće Opéra Garnier u Parizu (od 1982.), a tri košnice nalaze se čak i u krovu slavne pariške katedrale Notre-Dame. Vlada Cape Towna potiče urbano pčelarstvo u cilju smanjenja nezaposlenosti i siromaštva. Na svojim površinama Beč je postavio oko 500 košnica, a okolne livade se održavaju tako da budu što prirodnije. Poznata delikatesna trgovina Fortnum and Mason postavila je košnice na krov trgovine na Trgu Piccadilly u središtu Londona. U Berlinu je zabilježeno više od 15 pčelarskih udruga, odnosno oko 700 pčelara i 5000 pčelinjih zajednica.

Svakako treba paziti na to da se broj urbanih pčela ne poveća previše kako ne bi utjecale na druge oprašivače. Činjenica je da su i divlje pčele pred izumiranjem. Ne treba zaboraviti da je glavni zadatak pčela oprašivanje, a bez pčela izgubili bismo trećinu hrane. U Hrvatskoj urbano pčelarenje nije dopušteno, što pčele ne sprečava da grade svoje zajednice i u Zagrebu. Prema podacima Hrvatske udruge pčelara Pčelinjak i Pčelarskog dežurstva, na javnim površinama u užem centru Zagreba bez ikakvog nadzora obitava oko 500 zajednica pčela. Zabranom pčela u urbanom prostoru građane se ne štiti, nego ugrožava jer su zajednice skrivene i ne postoji kontrola.

Postavljanje pčelinjaka na siguran način uz obilježavanje mjesta tablom pruža se mogućnost upozorenja onima koji se osjećaju ugroženima.

The post Trebaju li nam urbane pčele? first appeared on Zagreb je NAŠ!.

Izvor

Autor: Marko Lubina

Najnovije