U 88. godini preminuo hrvatski atletski olimpijac Antun Zvonko Bezjak

Podijeli

Varaždin, 21. srpnja 2022. – Hrvatska atletika ostala je bez još jednog legendarnog predstavnika. U četvrtak (21. srpnja) u Varaždinu je u 88. godini života preminuo Antun Zvonko Bezjak, hrvatski atletski olimpijac iz Rima 1960. godine.

Rođen je u Varaždinu 29. lipnja 1935. godine. U rodnom gradu završio je i srednju tehničku školu kemijskog smjera, a u Zagrebu je 1960. godine završio prvi stupanj Ekonomskog fakulteta. Odmah nakon Drugog svjetskog rata počeo se u Varaždinu baviti mačevanjem. Od 1949. trenirao je hrvanje u klubu Službenik, a iste se godine, zajedno sa skupinom hrvača, prvi put okušao u bacanju kugle i diska na atletskom stadionu u Varaždinu. Na nagovor Pepija Petrovića, tadašnjeg trenera Atletskog kluba Sloboda, počeo se baviti atletikom. Sa 184 cm visine i 95 kg težine imao je predispozicije za vrhunski sport. U Varaždin je 1950. za profesionalnog atletskog trenera došao Talijan Giordano Kumar, bivši trener beogradskog Partizana, koji je preuzeo brigu o Bezjaku i usmjerio ga da se bavi bacanjem kladiva.

Na Prvenstvu Jugoslavije za mlađe juniore 1952. u Slavonskoj Požegi i 1953. u Skoplju osvojio je naslov prvaka u petoboju jer je, uz uspješno bacanje kladiva, bio iznimno brz u sprintaškim disciplinama: pretrčao je 100 metara za 11.3 sekunde, a 200 m za 23.2 sekunde. Kao junior bio je prvak Jugoslavije u bacanju kladiva na prvenstvima održanima 1954. u Zagrebu i 1955. u Novom Sadu. Po dolasku na studij u Zagreb 1954. godine postao je član Atletskog kluba Dinamo.

Bezjak je na prvenstvima Jugoslavije postao prvak: 1956. u Zagrebu, 1958. u Beogradu, 1960. u Zagrebu i 1963. opet u Beogradu. Svoj prvi rekord Jugoslavije postigao je Bezjak 14. srpnja 1956. u Gornjem Milanovcu, kada je kladivo bacio 61 m i 39 cm, da bi 11. lipnja 1957. u Zagrebu bacio kladivo 63 m i 73 cm, što je u tom trenutku bio najbolji rezultat na svijetu i bolji od rezultata olimpijskog pobjednika Harolda Connollyja iz SAD-a. S tim je rezultatom na kraju 1957. zauzeo 4. mjesto u svijetu i 2. mjesto u Europi. Rekord Jugoslavije držao je punih 15 godina, sve do 20. srpnja 1971. Ukupno je četiri puta postavljao nove rekorde bivše države.
Za reprezentaciju Jugoslavije nastupio je 35 puta na 33 međunarodna natjecanja. Na Olimpijskim igrama 1960. u Rimu sudjelovao je u finalu i osvojio 6. mjesto, kao najbolje plasirani jugoslavenski atletičar. Na Europskom prvenstvu 1958. godine osvojio je u finalu 5. mjesto, a 1962. u Beogradu ispao je u prednatjecanju. Na Svjetskim studenskim igrama 1957. u Parizu osvojio je srebrnu medalju i iste je godine na Svjetskom omladinskom festivalu u Moskvi također osvojio srebrnu medalju.

Mediteranski prvak postao je 1963. na Igrama u Napulju, s pobjedničkim hicem 63.59 m. Na Balkanskim atletskim igrama desetak se godina borio za primat s Krešimirem Račićem. Zlatne medalje osvojio je 1956. u Beogradu, 1960. u Ateni, 1961. u Beogradu i 1963. u Sofiji; srebrne medalje 1959. u Bukureštu i 1964. u Bukureštu te brončane medalje 1957. u Ateni, 1958. u Sofiji i 1962. u Ankari. S ekipom Dinama osvojio je na ekipnom prvenstvu tadašnje države, održanom 1961. u Zagrebu, 2. mjesto.

Prema rezultatima ostvarenima u razdoblju od 1955. do 1965. bio je jedan od najuspješnijih atletičara u Jugoslaviji. Aktivnu atletsku karijeru završio je 1965. godine. (hoo/jg)
 

Poštovana obitelji Bezjak,

 

povodom smrti legendarnog hrvatskog atletičara, sudionika Olimpijskih igara 1960. u Rimu, Zvonka Bezjaka, primite izraze najdublje sućuti. Zbog svog doprinosa cijelom hrvatskom sportu, a posebno atletici, vaš i naš Zvonko bit će trajno upisan velikim slovima u povijest hrvatskog sporta. 

 

Hrvatski olimpijski odbor,

predsjednik Zlatko Mateša i glavni tajnik Siniša Krajač 

 



Izvor: www.hoo.hr/hr/

Autor: Predrag Martinović

Najnovije